Opolisi Otayi Tsikile nEpato lyOombashu
13 Jul 2012
Article Views (non-unique): 881

WINDHOEK -  Komanda gOpolisi mOshitopolwa shaKhomas, Komufala Festus Shilongo mOmaandaha okwa tindi omapopyo ngoka taga ti kutya okwa hulitha po epato lyoombashu dhoka kaa dhi na oombapila omolwethiminiko lyopapolitika. Konyala iiwike iyali ya piti, opolisi okwa li ya tameka nokupatitha oombashu dhoka kaa dhi na oombapila moshilandopangelo.

Ihe epato ndika olya hulithwa po, naantu otayi ipula kutya Komufala Shilongo okwa li a tseyithilwa aniwa kuNangolo Mbumba ngoka e li Ominista yEgameno nEpopilo lyOshigwana opo a hulithe po aniwa epato ndika lyoombashu dhoka dhaa li paveta. Sho oombashu dha tameke okupatithwa, aakwashigwana yamwe okwa li ya ningi omatilitho kutya otaya ka tagula po uukalata wawo womahogololo.

Komufala Shilongo  okwa li a niwa i ithanwa nokutseyithilwa opo a hulithe po epato lyoombashu dhoka dhaa na oombapila dhomalandithilo, oolisinisa dhokulanditha omalovu, nuumbanda aniwa okukanitha aahogololi. Kakele, komanda gopolisi moshitopolwa, okwa tindi omapopyo ngoka, ta ti epato lyoombashu inali hulithwa po, notali ka hulithwa po awike ngele opolisi ya mono elombwelo lyopambelewa/etseyithilo okuninga ngaaka okuza ‘kaatotiveta taye shi ningi pambapila/pamushangwa.”  Ota ti Mbumba ina popya naye oshowo Inspekta-Ndjayi Ndeitunga.  

“Oyo aanelago (ooyene yoombashu) oshoka oshifo shoNew Era otashi ke ya tseyithila kombinga yomukalo  nguka gwepatitho lyoombashu kutya otali tsikile. Omasiku ngaka otaya ka taalela omulilo,” osho komufala gopolisi ta ti. Shilongo ota ti oombashu dhoka kaa dhi na oombapila dhomalanditho gomalovu okwa li dha pewa ethimbo lya gwana okupata omiyelo dhadho, ihe oshiwike sha zi ko, okwe shi koneke kutya aakwashigwana oya patulula natango. Ota ti oshiwike shika, kehe ngoka ta ka monika ta landitha omalovu/iikolitha kee na ombapila ota ka futithwa.

Iiwike konyala iyali ya piti, opolisi okwa li ya gandja elondodho lya kwata miiti kooyene yoombashu dhoka kaa dhi na oombapila dhomalanditho opo ya pate oombashu dhawo dhoka, nangele hasho nena otaya ka taalela uupyu woveta nenge ota ya ka dhengwa noveta.  Momushangwahokololo kiikundaneki, Omukuluntu gOpolisi e nasha nEkwatathano nOshigwana, Edwin Kanguatjivi okwa ti kutya opolisi oye shi uva kutya ope  na ‘omitotolombo’ kutya oominista dhimwe dhepangelo nenge oominista dhOkabinete dhimwe odha gandja uuthemba kooyene yoombashu mboka kaa ye na oombapila opo ya tsikile nokupatulula.  

“Omitotolombo dholudhi nduka kadhi shi dhoshili,” osho Kanguatjivi ta ti.  Ominista yEgameno nEpopilo lyOshigwana, Nangolo Mbumba okwa li wo a keelele eningo lyehololomadhiladhilo lyaakwashigwana omwedhi gwa zi ko.  Ooyene yoombashu otaya ti kutya ohaya mono uuhupilo wawo mokulanditha nenge okuza moombashu. Oshikwawo, mEtine opwa li ishewe engwangwano ngele oombashu dhoka kaa dhi na oombapila dhokulanditha omalovu nadhi tsikile niilonga yadho nenge aawe.  Okwa kundanwa aniwa kutya Omupresidende gwEhangano lyAanuumbashu (Shebeen Association), Andreas Nuule, mEtine lya zi ko okwa tseyitha kutya epangelo olya tokola opo ooyene yoombashu ya vule okutsikila okulanditha omalovu/iikolitha yawo nonando oombashu dhawo ka dhi li paveta.

Omwedhi gwa zi ko, Omukuluntu gOpolisi yOshilandopangelo shaVenduka, Abraham Kanime pethimbo lyoshigongi nooyene yoombaa noombashu mOsaala yAayehe moKatutura okwe shi ulike mpoka kutya mokati kaakalimo yomOvenduka ye li 322 500 momumvo 2011, omu na oombashu noombaa dhi li pomayovi gatano. Mokati koombashu omayovi gatano (5 000), otaku tiwa kutya oombashu noombaa dhi li 1 500 kadhi na oombapila dhokulanditha omalovu, kokutya otadhi landitha dhaa na oombapila dhoka tadhi pumbiwa. Komufala Shilongo mOmaandaha okwa ti wo kutya okuniwe omalongekidho/oopulana opo pu etwe osheetwapothaneko okukutha ko oombapila dhokuhinga kumboka haya hingi olundji ye li kohi yiikolitha.

Ota ti ope na osheetwapothaneko shoka notashi ka gandjwa kuInspekta-Ndjayi gOpolisi yaNamibia, Sebastian Ndeitunga, okukutha ko oolisinisa pakathimbo kaahingi mboka haya endulula okuhinga ye li kohi yondungo/omalovu nenge ya kolwa. Opolisi yaNamibia otayi longo kohi yeigidho,”Egameno kwAayehe moKhomas.” Kohi yeigidho ndika, komanda gopashitopolwa gopolisi ota ti kutya Opolisi yaNamibia oya hala okushunitha pevi iiponga meni oshowo momudhingoloko gwOshitopolwa shaKhomas.

“Otwa hala okushunitha pevi iiponga andola noopelesenda 50,” osho Komufala Shilongo ta ti. Okwa gwedha po kutya opolisi otayi tala kiiyetithi, unene iikolitha oshowo omapuko gopautekenika giiyenditho/iihauto. Komanda gopashitopolwa ota ti Opolisi yaNamibia oya kala nokulongela kumwe nOpolisi yOshilandopangelo shaVenduka “miitopolwa/omahala ngoka ga nika unene oshiponga,” moka hamu holoka unene iiponga olundji. Nonkambadhala okuya moshipala okuhinga ondapo ya pitilila, Oshilando shaVenduka osha tula po omashina gokuulika ondapo yiihauto, moka aahingi taya ulukilwa ondapo yiihauto yawo uuna taya hingi moondjila nomomapandaanda.

Pokati mpoka mOmaandaha Opolisi ya tameke ishewe okugandja omageelo gofuto kooyene yoombaa moKatutura sho ya ndopa okwiiyutha kOveta yOmalovu, sha kwatela mo elanditho lyiikolitha yilwe mbyoka inayi kwatelwa moolisinisa dhawo dhomalovu. Oyendji yomooyene yoondunda dhomalovu moKatutura oye na oolisinisa, dhoka tadhi ulike omaludhi gomalovu ngoka ya pitikwa okulanda nokulanditha, ngaashi oombiila, omalovu ngoka kaa ge na oakoholo oyindji nenge ngoka ge  na oakoholo oyindji.  Oyendji yomooyene yoondunda dhomalovu moKatutura oya kumwa sho Opolisi ya gandja omageelo gokufutithwa sho inayi iyutha kOveta yOmalovu. 

Gumwe okwa li a pewa egeelo lyokufuta N$4 000 molukanda Freedom Land, nofuto ndyoka oyi na okufutwa sigo omwedhi Kotoba. Ooyene yoondingosho  otaya ti kutya omageelo ngaka gokufutithwa kage li pauyuuki, oshoka iikondo otayi gandja omageelo kaantu nokupatitha ishewe oondunda dhomalovu, yo itaya pewa ompito okukonga iimaliwa ya fute omageelo gawo. Omupesidende gwEhangano lyOoyene yOombashu, Andreas Nuule okwa li a indile ooyene yoombashu mboka ya gumwa koshinima shoka opo ya fale uumbapila womageelo goofuto dhawo kuye mEtiyali nopwa li pwa longekidhwa ehololomadhiladhilo mEtitatu. Aakwashigwana wo mboka taya landithile momapandaanda nayo oya ninga iihakanwa onkatu ndjika yopolisi.